logo1 blank
leftbar

NOVOSTI

 

 

Časopis "Pravo u gospodarstvu"

Časopis za gospodarsko-pravnu teoriju i praksu

casopisČASOPIS je važan i koristan alat svim pravnicima i onima koji se tako osjećaju!
Redovito izlazi od 1. listopada 1962., kada je bio prvo glasilo te vrste u ondašnjoj državi. U početku – prvenstveno „glasnik“ pravnika u gospodarstvu, vremenom je postao nezaobilazno stručno štivo za sve pravnike, u gospodarstvu i/ili vezane uz gospodarstvo, kao i one u sudovima, upravi. Specijalističke kaznenopravne teme u časopisu rijetke su, osim onih od općeg značaja.
Savez već preko pola stoljeća, od 1962, kao i Časopis, redovito organizira proljetno savjetovanje u Opatiji – SUSRET PRAVNIKA.

 

Upute autorima

  
Časopis  Pravo  u  gospodarstvu  objavljuje  radove  iz  područja  pravnih  znanosti i struke. Uredništvo  prima  ponajprije  neobjavljene  radove.  Autori  zadržavaju  autorska  prava  za članke objavljene  u  časopisu,  a časopisu daju pravo  objavljivanja,  kako  u  tiskanom,  tako  i  u elektroničkom obliku. Radove prihvaćene ili objavljene u Časopisu autor smije objaviti u drugoj publikaciji uz suglasnost Uredništva, te naznaku prethodne objave u Časopisu.
Radovi se dostavljaju u Microsoft Word formatu elektroničkom poštom.  Uz  naslov  rada  treba  navesti  ime i prezime autora, stručni/znanstveni stupanj  i mjesto autorova zaposlenja (koje se na zahtjev može u objavi izostaviti). Uz recenziju, radovi se razvrstavaju  u  sljedeće kategorije:  
1) izvorni  znanstveni  rad  - odlikuje se  izvornošću  zaključaka,  ili  iznosi prethodno neobjavljene izvorne rezultate znanstveno  koncipiranog i provedenog istraživanja;  
2) pregledni znanstveni  rad  - sadrži  temeljit  i  obuhvatan  kritički pregled problematike, bez značajnije  izvornosti rezultata;
3) prethodno znanstveno priopćenje - rad koji sadrži prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti znanstvenog rada, te
4) stručni  rad  -  rad  koji  sadrži  znanja  i  iskustva  relevantna  za  određenu  struku,  ali  nema  obilježja znanstvenosti.
  
Preporučeni sinopsis  od  najviše  deset  redaka, popis (do pet) ključnih riječi.
Uz  tekst  se  navode  bilješke  kojima  se  dopunjuje  tekst  te  daju  cjeloviti  podaci  o  korištenoj  literaturi,  koja  se  ne  objavljuje  zasebno.
Prikazi knjiga, osvrti i ocjene ne podliježu recenziji, a u pravilu ne dulji od  osam kartica.
Uredništvo pridržava pravo prilagodbe rada općim pravilima uređivanja časopisa i standardu  hrvatskog  jezika.  Rukopisi  se  ne  vraćaju.

 

Urednikova riječ uz PUG 3/21

Cijenjeni pretplatnici i svi čitatelji,

Obasutost koronarnim vijestima i komentarima skoro da je jednako nepodnošljiva kao i sama pandemija. Stoga je dobrodošlo sve što nas, makar začas, trenutno, defokusira i izvlači iz maskirne svakodnevice. Pa i sam pojam, izraz – fokus, kao da je zaražen nekim virusom, pa već naveliko i učestalo, ne samo u svakodnevnom govoru nego i u javnim glasilima, više ne pozicioniramo (ne stavljamo) stvari u fokus, nego obrnuto – fokus na stvar. Stoga ni takvo novo-pozicioniranje više ne bismo smjeli nazivati fokusiranjem.

Tako je i uredniku, baš u vrijeme pisanja ove Riječi, dobrodošla koronarna distrakcija u sukobu dviju boja na trećoj  – one 'plave purgerske' i 'žute podmorničke', na zelenom travnjaku stadiona El Madrigala. Riječ, naravno, nije o sekularnoj renesansnoj vokalnoj glazbenoj kompoziciji nego o nogometnom stadionu u Villarrealu. No, europski plavi san nije dugo trajao, a život se, kao i lopta, kotrlja i dalje.

Lokalnu tugu zbog ovog gubitka uskoro je zasjenila vijest o osnivanju europske nogometne Superlige. Ime asocira na kosovsku nogometnu Superligu, ali ova, europskih dirty dozen, šuškavo je superelitna. No, reakcija britanske nogometne javnosti dovela je već u startu do novog  brexita – napuštanja britanske šestorke SL-a u osnivanju. Da pravna država ponegdje i ponekad funkcionira, makar pro domo sua, kako bi rekao Ciceron, pokazala je reakcija Trgovačkog suda u Madridu. Naime, klubovi dviju elitnih trojki španjolskih i talijanskih osnivača i članova ESL-a, zatražili su od toga suda, i već dobili, zabranu Infantinovoj FIFA-i i Čeferinovoj UEFA-i poduzimanje bilo kakvih mjera protiv Superlige. Koliko bi ta zabrana bila pravno provediva – o tom potom. Problematika je slična onoj o izručivanju kaznenih subjekata i izvršavanju kaznenih presuda na relaciji RH-BiH. Objema je zajedničko – nogomet. No, ekspresni razvoj događanja, nastavljen egzodusom talijanske trojke i jednog 'španjolca', rezultirao je krahom ESL-a in statu nascendi. Ne bez posljedica. Na pomolu je nova, 'šuškava', Liga prvaka, po kontroverznom takozvanom švicarskom modelu, ali u kreaciji Čeferinove ekipe. Lopta, nekoć okrugla, postala je l(j)igava. A Florentino Péres, kralj kraljevskoga Reala, iskusan biznismen i političar, u ovom je reality show-u  postupio pravnički – zatražio je tempus deliberationis.

Defokusiranju i distrakciji dobrodošle su i neobične obavijesti u tisku o aktivnostima u vezi s predstojećim  proljetnim lokalnim izborima. Ni izbori, dakako, ne mogu proteći bez pravnog konteksta i podrške. Informirani smo da je Vlada te izbore raspisala, a DIP dao priopćenje  u vezi s kandidacijskim listama, što su  prenijele i dnevne tiskovine. Tako je, prepričavajući DIP-ovu uputu, objavljeno i da „na kandidacijskim listama – „ako se bira sedam predstavnika (u vijeće) najmanje tri kandidata moraju biti jednog spola ..…“. U vezi s karakterom javnih dužnosnika i zastupnika kolokvijalno ima više metaforičkih figura vezanih uz spolna obilježja, ali se prvi put susrećemo s jednospolnošću, pa se postavlja pitanje o mogućoj provjeri kandidata dvospolaca. Nedoumica je razriješena konzultacijom sa Zakonom o ravnopravnosti spolova, kojim je ta ravnopravnost proglašena temeljnom vrednotom ustavnog poretka Države. Stoga je zabranjena diskriminacija na temelju spolne orijentacije, pa i neuravnoteženost zastupljenosti jednog spola. Takva neuravnoteženost  u tijelima političkog i javnog odlučivanja postoji ako je zastupljenost jednog spola niža od 40% ... To je, dakle, izraženo u iznesenom (prenesenom) računskom primjeru o 'jednospolnosti' u listama.

Usputno, zanimljiva je i 'diskriminacija' samog Zakona (članak 35.) s obzirom na predstavnički nivo, a ogleda se u visini zaprijećene kazne prema razini predstavničkog tijela. Novčana prekršajna kazna, namijenjena ovlaštenom predlagatelju koji ne poštuje načelo ravnopravnosti spolova, kreće se od 20 preko 40 do 50 tisuća kuna, ovisno o tome radi li se o izbornoj listi za članove općinskih vijeća, odnosno gradskih vijeća i županijskih skupština, ili pak za zastupnike u Hrvatski sabor i članove Europskog parlamenta. Ni med cvetjem ni pravice, rekao bi veliki Krleža.

Ne bismo tom interpretativnom pitanju pridavali toliku važnost da nismo, približno istovremeno, u stručnom informativnom tjedniku naišli na jedno rješenje interpretativne nedoumice u odluci revizijskog suda koji je odredbu Ovršnog zakona o stvarnoj nadležnosti (općinskog suda za određivanje ovrhe) protumačio na način da ona, de facto, derogira ZPP-ovsku odredbu o revizijsko-kasacijskim ovlastima drugostupanjskog suda koji, povodom uspješne ovrhovoditeljeve žalbe  (na za njega negativno rješenje), može 'uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti te, prema potrebi, predmet vratiti na ponovan postupak'. Dakle, drugostupanjski sud, iako prema ZPP-u ima načelnu ovlast donošenja konačne odluke preinačenjem prvostupanjske, treba (trebao bi), tj. smije (smio bi), uvažavajući žalbu, svojom odlukom samo ukinuti napadnuto rješenja uz nalog (obvezujuću uputu) prvostupanjskom sudu da donese novu odluku (tj. odredi ovrhu), dakako - prema shvaćanju (instrukciji) žalbenog suda. Tek tako bi, slijedi zaključak (čitatelja), bila ispoštovana OZ-ovska odredba o stvarnoj nadležnosti općinskoga suda. Načelna kasacijsko-revizijska ovlast drugostupanjskog suda reducirana je time na kasacijsku. Koliko je to teleološki i kontekstualno korektno, funkcionalno i, na kraju, ekonomično, vrijedi razmisliti (i prokomentirati). Sličan zanimljiv slučaj ograničenja revizijske ovlasti, i to revizijskoga Vrhovnog suda, bit će obrađen u jednom od radova uz predstojeći predjubilarni Susret pravnika.

Hrvatska metropola neočekivano je ostala bez gradonačelnika. Do izbora nove osobe, tu funkciju, sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi,  od kraja veljače obnaša dotadašnja zamjenica gradonačelnika. No, i ovdje se javljaju rodne nepoznanice i nedoumice. Tako svakodnevno, tijekom protekla dva mjeseca, čujemo i čitamo o nečemu što je rekla ili učinila JPV – „vršiteljica dužnosti gradonačelnice Zagreba“. Svaka čast feminizaciji u funkcije rodne ravnopravnosti, ali, barem za sada, funkcije su, kao takve, normativno (tj. u općim aktima) ipak maskulinizirane. Sve u znaku: genus masculinum complectitur et femininum.  Dakle ipak, cijenjena gospođa jest vršiteljica dužnosti (ali) gradonačelnika Zagreba.

Na pravosudno-institucijskoj razini, slučajnim (ali teatralnim) spletom okolnosti spriječena je zgodna (ko)incidencija - dolazak na čelo dvaju visokih sudova, onoga vrhovnoga i mladoga kaznenoga, dvoje predsjednika koji su eksponirani nositelji nepomirljivih kaznenopravnih koncepcija oko postojanja ili nepostojanja dviju zastara kaznenih djela – relativne i apsolutne. Taj je sukob stajališta izbio prilikom svojevremenoga (ovih dana osvježenog) odlučivanja o udovoljenju europskom uhidbenom nalogu za dvojicu hrvatskih under cover djelatnika. U međuvremenu 'dvije' (samo uvjetno, nominalno, kolokvijalno dvije) kaznenopravne zastare prestale su postojati u pozitivnome pravu, demonstrirajući i time apsurd teorije o dvjema zastarama, iako se radi samo o dvama načinima nastupanja zastare (njihova računanja, ovisno o okolnostima slučaja). Za uspomenu – obje su preostale, zadržane, u civilu, ali barem je tu, zahvaljujući odsutnosti politikantstva, situacija jasna – zastara tražbine (kako god je kolokvijalno nazivali) samo je jedna i jedina – ona ili jest nastupila ili nije.

Vrh hrvatske državničke scene obilježen je ponešto drugačijim timbrom od one pravosudnog vrha (iako je i incident oko izbora potonjega nastao na državnom). Pitoreskan dijalog 'na vrhu' doveo nas je i do životinjske farme, Orwellove satire koja se svojevremeno bila uklopila u hladnoratovska zbivanja. Čini se da među protagonistima dijaloga samo oživotvorenje 'farme' na našoj sceni nije upitno, osim što je otvoreno jezično pitanje - aktiviranja farme, njezinog pokretanja. Eto, nije Urednik jedini koji forsira jezik i jezično razumijevanje. No, nedavno otvoren Spomenik Domovini nije izdržao napetosti između dvaju dvora u Metropoli, onih banskih i pantovčačkih – razdvojile su se kamene ploče vijenca portala Spomenika!

Uoči slovenskog stupanja za dirigentski pult Vijeća Unije, hladno proljeće na Balkanu i u Europi zagrijala je, zapaprila, pojava fantomskoga slovenskog non paper-a, s idejama o prekrajanju granica na dijelu geografske karte Poluotoka. Nekadašnje Paskaljevićevo 'bure baruta' (u engleskoj varijanti preimenovano u Cabaret Balkan, zbog konkurencije s prethodno registriranim projektom Kevina Costnera – Powder Keg) sada je dobilo paprenu metaforu.

Živimo u nadi da će nas topliji dani otpapriti u svakom pogledu, te da će se naši jadranski otoci, ali i ne samo oni, približiti Covid-free zoni.    

Do susreta na SUSRETU u lipnju, ovako ili onako.

Vaš Urednik.

 

 


Skinite narudžbenicu za pretplatu na časopis "Pravo u gospodarstvu".

Ako na računalu nemate instaliran Acrobat Reader, možete ga preuzeti sa ovih stranica.

 

Sadržaji brojeva časopisa od 2000. godine

2006 / 5

2006 / 6

2007 / 1

2007 / 2

2007 / 3

2007 / 4

2007 / 5

2007 / 6

2008 / 1

2008 / 2

2008 / 3

2008 / 4

2008 / 5

2008 / 06

2009 / 01

2009 / 02

2009 / 03

2009 / 04

2009 / 05

2009 / 06

2010 / 01

2010 / 02

2010 / 03

2010 / 04

2010 / 05

2010 / 06

2011 / 01

2011 / 02

2011 / 03

2011 / 04

2011 / 05

2011 / 06

2012 / 01

2012 / 02

2012 / 03

2012 / 04

2012 / 05

2012 / 06

2013 / 01

2013 / 02

2013 / 03

2013 / 04

2013 / 05

2013 / 06

2014 / 01

2014 / 02

2014 / 03

2014 / 04

2014 / 05

2014 / 06

2015 / 01

2015 / 02

2015 / 03

2015 / 04

2015 / 05

2015 / 06

2016 / 01

2016 / 02

2016 / 03

2016 / 04

2016 / 05

2016 / 06

2017 / 01

2017 / 02

2017 / 03

2017 / 04

2017 / 05

2017 / 06

2018 / 01

2018 / 02

2018 / 03

2018 / 04

2018 / 05

2018 / 06

2019 / 01

2019 / 02

2019 / 03

2019 / 04

2019 / 05

2019 / 06

2020 / 01

2020 / 02

2020 / 03

2020 / 04

2020 / 05

2020 / 06

2021 / 01

2021 / 02

 

Impressum

Izdavač:

Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu
MBS 3283585 Zagreb, Križanićeva 16/IV, tel/fax: (01) 4614 890

Glavni urednik:
mr. sc. Miljenko Giunio, Zagreb / Zavala

Urednici:
prof. dr. sc. Marko Baretić, Zagreb
dipl. pravnik Ivica Crnić, Zagreb
prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović
prof. dr. sc. Petar Miladin, Zagreb

- iz inozemstva (dopisni):
prof. dr. sc. Tomislav Borić (Pravni fakultet Sveučilišta u Grazu),
prof. dr. sc. Šime Ivanjko (Pravni fakultet Sveučilišta u Mariboru)

Nakladničko Vijeće:
Akademik Jakša Barbić / Zagreb
prof. dr. sc. Petar Klarić / Zagreb
prof. dr. sc. Mihajlo Dika / Zagreb
prof. dr. sc. Dragan Bolanča / Split
prof. dr. sc. Jozo Čizmić / Split
prof. dr. sc. Edita Čulinović-Herc / Rijeka
prof. dr. sc. Damir Klasiček / Osijek
dr. sc. Srđan Šimac / Zagreb

Prijevod sažetka na engleski:
Sandra Obuljen, dipl. iur.

Žiro-račun:
2360000-1101452394 kod Zagrebačke Banke d.d., Zagreb

IBAN:
HR3523600001101452394

OIB:
94225628059

Časopis izlazi 6 puta godišnje

Pretplata:
700,00 Kn + PDV, za inozemstvo 1.400,00 Kn

Tisak:
Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb, Trg Republike Hrvatske 14.

 

© Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu | web by: seemplee
email