Prijedlog Zakona o sudskim pristojbama

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRAVNIKA U GOSPODARSTVU
Zagreb, Križanićeva 16, tel. i fax: 01/4614 890
www.pravniciugospodarstvu.hr
e-mail:pravnici.u.gospodarstvu@hi.t-com.hr

1. Ministarstvo pravosuđa, Zgb, Dežmanova 10, gcrnogaj@pravosudje.hr
2. Ured za zakonodavstvo Vlade RH, Trg sv. Marka 2, zakonodavstvo@vlada.hr
3. Predsjednik Sabora RH, gospodin Luka Bebić, Trg sv. Marka 5-7, predsjednik@sabor.hr

Cijenjena gospodo,

Zagreb, 18. travnja 2011.

Vlada je, nakon sjednice od 14. travnja 2011., uputila Hrvatskome saboru prijedlog Zakona o sudskim pristojbama. Povodom toga, smatramo svojom dužnošću podsjetiti i upozoriti na sljedeće: Smatramo promašenim, posebno u ovom trenutku, povećavati sudske pristojbe u građanskim postupcima. Planirano povećanje nekih pristojbi, koje su izražene u apsolutnom iznosu, iznosi oko 150 %, ali još je drastičnije ono povećanje koje se odnosi na pravne lijekove, žalbu i reviziju, s obzirom na to da je povećanje izraženo postotkom na ionako (redovito) visoku osnovicu. Kod ovog potonjeg, žalbi i revizija, dosadašnje uvećanje pristojbe u odnosu na startnu - tj. na pristojbu koja se plaća za tužbu, umjesto (dosadašnjih) 25 % iznosi - 100%.

Još je neprihvatljivije obrazloženje prijedloga. Drastično povećanje pristojbi (očito se pri tome misli na pristojbe za pravne lijekove) trebalo bi stimulirati stranke da se (dalje) ne parniče, već da pribjegnu sudskoj nagodbi! Mi iz prakse (a takvih zacijelo ima i u redovima predlagatelja) vrlo dobro znamo da povećanje pristojbi neće spriječiti nastavak parnica, a ako se to ponekad i dogodi - spriječit će isključivo najsiromašnije (kakvih, nažalost, ima i među fizičkim i pravnim osobama). Moguće je i obrnuto, da baš takvi subjekti, iz očaja i nemajući drugog izlaza, idu u parnici do kraja, bez obzira na cijenu.

Još je elementarniji drugi razlog protiv predloženoga povećanja pristojbi i s takvim ciljem. Smatramo apsolutno neprihvatljivim put do pravde otežavati, u krajnjoj liniji onemogućavati, skupoćom pristupa sudu, pa i onome instancijskome pogotovo.

Slažemo se da put do konačnog pravorijeka treba biti mnogo kraći i postupak efikasniji. Tome cilju može pridonijeti bolja procesna regulativa (na čemu predlagači paralelno rade) i ljudski faktor.

Podsjećamo, udvostručenje startne pristojbe za pravne lijekove u parničnom (i ovršnom) postupku već je postojalo u našem sustavu prije devet godina. Godine 2002. to je izmijenjeno, pa je zamijenjeno uvećanjem za 25%. Tada je promjena bila obrazložena potrebom olakšanja pristupa sudu i puta do pravde, kako zbog nemogućnosti postizanja zadovoljavajuće kvalitete (i razine ujednačenosti) na prvome stupnju, tako i zbog općenito loše gospodarske situacije, kod građanstva i gospodarskih subjekata.

Promjena 'kursa' pokazuje slabo kolektivno pamćenje i nedosljednost.

Uvjereni smo da se u pozadini ovog prijedloga nalazi želja za smanjenjem sudskih sporova, zapravo broja otvorenih predmeta pred sudovima. U tom je cilju u posljednje vrijeme doneseno ili novelirano nekoliko zakona. Učinak predloženoga povećanja sudskih pristojbi, uz to što je vrlo dvojben s gledišta stvarnog utjecaja na smanjenje broja sudskih predmeta, neprihvatljiv je iz iznesenih načelnih razloga, a u ovom gospodarskom i socijalnom trenutku posebno je kontraproduktivan i nije u skladu sa zakonodavnom etikom.

Hrvatski savez udruga PUG
predsjednik, akademik Jakša Barbić

Zapisnik sa izborne Skupštine HSUPG-a

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRAVNI KA U GOSPODARSTVU
Zagreb, Križanićeva 16, tel. i fax: 01/4614 890, ž.r.: 2360000-1101452394, OI B
94225628059
e-mail: pravnici.u.gospodarstvu@hi.t-com.hr
www.pravniciugospodarstvu.hr

Z A P I S N I K

Sa izborne Skupštine HSUPG-a, koja je održana 12.svibnja 2010 u 13 h. u Opatiji,
Grand hotel 4 opatijska cvijeta, sa slijedećim dnevnim redom:

1 . Izvješće predsjednika o radu Saveza
2 . Izvješće tajnika o materijalno-financijskom poslovanju
3 . Razrješenje članova Predsjedništva i izbor novih članova
4 . Izbor predsjednika i tajnika Saveza

Sjednici su prisustvovali: predsjednik Saveza, akademik Jakša Barbi ć, tajnik Saveza, prof. dr. Petar Klarić, te delegati iz Udruga pravnika, iz Zagreba: mr. Miljenko Gjunio, iz Varaždina: gosp. Marijan Batina, gđa Sanja Plander iz Rijeke,i gosp. Ronald Korotaj iz Istre i gosp. Marijan Matešić iz Karlovca.
Zapisničarka je gđa Marija Papac.

Ad 1. Rad Saveza se odvija u skladu s dogovorenim aktivnostima. Uspješno su obavljene pripreme i dogovori oko održavanja Susreta pravnika u Opatiji. Unatoč smanjenom info portala, televizije, novina i reklamom po pjedinim stručnim glasilima.
Izvješće je prihvaćeno jednoglasno.

Ad 3. akademik Jakša Barbi ć ustvrdio je da je istekao mandat predsjednika, tajnika i ostalih članova Predsjedništva, te zatražio njihovo razrješenje.
Razrješenja su prihvaćena.

Nakon provedene rasprave Skupština je jednoglasno donijela slijedeće odluke:
u predsjedništvo Saveza biraju se gospoda: akademik Jakša Barbi ć, prof.dr. Petar Klarić, kao i predstavnik Udruge pravnika iz Zagreba, predstavnik Udruge pravnika iz Splita, te predstavnik Udruge pravnika iz Istre.

Ad 4. Za predsjednika Saveza bira se akademik Jakša Barbi ć, a za tajnika Saveza bira se prof.dr. Petar Klarić!

Skupština je završila rad u 13.30 h.
U 13,30 h sazvano je novo predsjedništvo!

Zapisničar:
Marija Papac

Predsjednik HSUPUG:
akademik Jakša Barbić v.r.

Poziv za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić

Na temelju članaka 31., 32. i 33. Statuta i članaka 5., 8. i 11. Pravilnika o priznanjima Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić objavljuje se 

POZIV
za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić

I.
Pozivaju se udruge pravnika, pravni fakulteti i druge pravne institucije te nakladnici i izdavači pravnih knjiga i časopisa da dostave prijedloge kandidata za dodjelu priznanja Zaklade dr. sc. Jadranko Crnić (dalje: Zaklada).

II.
Priznanja Zaklade su:
1. Nagrada dr. sc. Jadranko Crnić za cjeloživotni doprinos i iznimna postignuća u pravnoj struci i promociji vladavine prava u Republici Hrvatskoj, 
2. priznanje za objavljenu knjigu ili članak od značenja za unapređenje pravne struke u 2010., 
3. priznanje za uspješan uređivački rad u području prava.

III.
Predlagatelji za Nagradu dr. sc. Jadranko Crnić mogu biti udruge pravnika, pravni fakulteti i druge pravne institucije.
Predlagatelji za priznanja iz točke II./2. i točke II./3. mogu biti nakladnici i izdavači pravnih knjiga i časopisa.

IV.
Za Nagradu dr.sc. Jadranko Crnić mogu se predložiti suci, znanstvenici, pravnici u javnoj upravi, odvjetnici, javni bilježnici, pravnici zaposleni u gospodarstvu te drugi pravni stručnjaci koji su dugogodišnjim visokokvalitetnim radom i/ili primjenom njihovih stručnih ili znanstvenih radova u pravnoj praksi stekli visok stručni ugled i imali značajan doprinos  razvoju pravne struke, a promocijom vladavine prava stekli i ugled u javnom životu Republike Hrvatske.

V.
Za priznanje za objavljenu knjigu ili članak u 2010. mogu se predložiti pravni stručnjaci kojih su radovi bili od značenja za unapređenje pravne struke u toj godini.

VI.
Za priznanje za dugogodišnji uspješan uređivački rad u području prava mogu se predložiti urednici pravnih knjiga i/ili časopisa.

VII.
Prijedlog za dodjelu Nagrade dr. sc. Jadranko Crnić obvezno sadržava:
- životopis kandidata, 
- obrazloženje prijedloga,
- popis stručnih i  znanstvenih radova kandidata,
- popis stručnih i znanstvenih skupova na kojima je kandidat aktivno sudjelovao.
U prijedlogu je potrebno posebno obrazložiti doprinos kandidata pravnoj praksi te njegov utjecaj na razvoj pravne struke i promociju vladavine prava u Republici Hrvatskoj.
Prijedlog može sadržavati i popis ostalih stručnih aktivnosti kandidata te ostale podatke koje predlagatelj smatra potrebnim.

VIII.
Prijedlog za dodjelu priznanja pod točkom V. obvezno sadržava: 
-životopis kandidata
-obrazloženje prijedloga. 
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim.
Uz prijedlog predlagatelj je obvezan dostaviti pet primjeraka knjige ili članka kandidata koji se predlaže za priznanje.

IX.
Prijedlog za dodjelu priznanja navedenog pod točkom VI. obvezno sadržava:
- životopis kandidata,
- obrazloženje prijedloga,
- popis stručnih i znanstvenih radova i knjiga koje je kandidat uredio.
Prijedlog može sadržavati i ostale podatke koji predlagatelj smatra potrebnim. 

X.
Rok za predlaganje kandidata je 31. siječnja 2011.

XI.
Ostale informacije o uvjetima i postupku dodjele priznanja Zaklade te pravni akti Zaklade dostupni su na web.stranici: www.zakladajadrankocrnic.hr

XII.
Prijedlozi se dostavljaju na adresu:
Hrvatska odvjetnička komora, Zagreb, Koturaška 5 (Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić - priznanja pravne struke za 2010.)

Udruga Zagreb

Priopćenje u vezi s Odlukom Ustavnog suda RH broj U-VI I R-4696/2010 - referendum o produženoj primjeni i otkazivanju kolektivnih ugovora

U posjedu smo izreke Odluke Ustavnog suda koja je kao zaključak objavljena na internetskim stranicama Suda, bez obrazloženja, a do dana izrade ovog priopćenja nisu objavljene ni Narodne novine s tekstom Odluke. Ocjenjujemo da je obrazloženje u bitnome izraženo u sklopu teksta točke 1. izreke. Objavljena izreka Odluke broj U-VIIR-4696/2010 od 20. listopada 2010. glasi:
I. Utvrđuje se da su 3. rujna 2010., povlačenjem iz zakonodavnog postupka Prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o radu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je Vlada Republike Hrvatske aktom klasa: 110-01/10-01/01, urbroj: 5030104-10-1 od 28. svibnja 2010. uputila u zakonodavni postupak, prestale postojati pretpostavke za raspisivanje referenduma koje je zatražilo 15,95% (717.149) birača u Republici Hrvatskoj u vezi s referendumskim pitanjem: "Jeste li za zadržavanje važećih zakonskih odredbi o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima i otkazivanju kolektivnih ugovora?".
II. Prijedlog zakona koji bi sadržavao odgovor suprotan odgovoru "DA" na referendumsko pitanje navedeno u točki I. ove izreke ne smije se uputiti u zakonodavni postupak prije proteka roka od godinu dana od dana objave ove odluke u "Narodnim novinama", osim ako se o tom prijedlogu zakona prethodno ne raspiše i provede referendum na temelju valjanih potpisa 717.149 birača prikupljenih u razdoblju od 9. lipnja 2010. do 23. lipnja 2010. Donesena odluka bit će objavljena u " Narodnim novinama" .

Po svojoj struci i savjesti, a u kontekstu događanja u aktualnome gospodarskom, pravnom i političkom trenutku, smatramo potrebnim iznijeti sljedeće stavove o Odluci Ustavnoga suda i u vezi s njom.

1.
Odluka Ustavnog suda donesena je na temelju čl. 95. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, prema kojemu Ustavni sud, ako to zatraži Hrvatski sabor, utvrđuje jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. (čl. 87. - prema novom pročišćenom tekstu) Ustava za njegovo raspisivanje, tj. radi li se " o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz djelokruga Sabora" (ostale pretpostavke, kao što je potreban postotak birača, nisu bile upitne).

Budući da referendumsko pitanje, svojom formulacijom, nije bilo vezano uz tada aktualan prijedlog izmjene Zakona o radu, treba zaključiti da se radilo - " o drugom pitanju iz djelokruga Sabora" , dakle, da pitanje nije bilo organski vezano uz kasnije povučen zakonski prijedlog.
Stoga zaključujemo da Odluka pod točkom I. nije u skladu s mjerodavnim ustavnopravnim
odredbama.

2.
Dio Odluke pod točkom II., o zabrani Vladi da u roku od godine dana uputi u zakonodavni postupak prijedlog zakona koji bi sadržavao " odgovor suprotan odgovoru "DA" na referendumsko pitanje", nema uporišta u Ustavu ni Ustavnome zakonu (iako se u nekim javno iznesenim stručnim komentarima tumači kao " način provedbe Odluke" .
Taj dio Odluke ocjenjujemo kao " saniranje" besmislenosti do koje bi inače došlo uskratom referenduma uz mogućnost da se već sutra pred Saborom nađe zakonski prijedlog jednak ili sličan povučenome.
No, dio Odluke pod točkom II. zapravo je mnogo više od onoga što na prvi pogled izgleda. Odlukom je u stvari " proveden" referendum, i to s rezultatom - DA. Naime, uz ishod DA, ni kod stvarnog referenduma, nadležno tijelo ne bi imalo pravo " donijeti pravni akt ili odluku koja je sadržajno suprotna odluci donesenoj na referendumu prije proteka roka od godine dana od dana održavanja referenduma" (čl. 8. Zakona o referendumu ...). Stoga su ovakvom odlukom sindikati zapravo postigli sadržajni cilj, onaj politički (ako je postojao) možda ne, a država je uštedjela znatan referendumski trošak.

3.
Reakcije sindikalnih funkcionara nakon Odluke nisu bile primjerene, kao ni uzvratne reakcije naših kolega, pojedinaca iz Ustavnog suda ali i iz politike. Usput, smatramo da nije primjereno rabiti izraz, javno izrečen s vrha zakonodavne vlasti - "pokoriti" , u kontekstu da se svi moraju pokoravati odlukama Ustavnoga suda (naročito u uzavreloj atmosferi do koje je došlo razočaranošću predlagača Odlukom). Inače, nema dvojbe da su odluke Ustavnoga suda obvezatne i da ih je svaka fizička i pravna osoba dužna poštivati.

4.
Stranke kolektivnog ugovora doista su zatočenici neprikladnih odredaba Zakona o radu u vezi s produženom primjenom odredba ugovora (pa i onih o njegovom otkazu). Bilo bi dobro da se o tome vodilo računa kod donošenja Zakona, prije manje od godinu dana.
Naime, prema Zakonu, kolektivni ugovor sklopljen na određeno vrijeme ne smije se sklopiti za razdoblje duže od pet godina (čl. 261.st.2.), ali nakon isteka roka na koji je sklopljen, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju do sklapanja novoga kolektivnog ugovora (čl. 262.st.1.). To omogućuje, uz opstrukciju jedne od strana, trajanje unedogled pravila koja nisu smjela trajati duže od pet godina.

5.
Ovo može biti i povod za ozbiljnu reviziju Zakona o referendumu, ali ne sa stajališta trenutnoga političkog pragmatizma (oportunizma), nego prvenstveno radi preciziranja pitanja koja se mogu iznositi pred referendum, da se ne bi u provedbenim stvarima blokirala zakonodavna djelatnost.
Smatramo da je potrebno i više dalekovidnosti prilikom sklapanja kolektivnih ugovora, pa i u redigiranju njihovih odredaba o trajanju, otkazivanju, promijenjenim okolnostima i slično.
Nisu samo loše sročeni trgovački ugovori izvor štetnih posljedica. To se događa i kod radnopravnih, kolektivnih ugovora, jednako kao i kod međudržavnih. Ni veće sudjelovanje pravnika nije garancija savršenosti, ali problem ukazuje na važnost solidne pravne suradnje u svakome ozbiljnom poslu.

21. listopada 2010.

Predsjedništvo Udruge pravnika u gospodarstvu Zagreb

Sporazum o suradnji Hrvatskog Saveza Udruga pravnika u gospodarstvu i Udruženja pravnika u bankarstvu Udruge pravnika u bankarstvu

Opatija, 15. svibanj 2008.

U namjeri da:

• uspostave suradnju u izučavanju i primjeni prava u gospodarstvu a naročito na području bankarstva,
• pridonesu razvoju i dobroj primjeni prava na području svog djelovanja,
• pomognu prilagodbi svojih nacionalnih prava europskoj pravnoj stečevini,
• razmjenjuju iskustva i informacije u nastojanju da pridonesu stvaranju i primjeni prava na područjima na kojima djeluju,
• surađuju u obrazovanju članova svojih udruga i drugih pravnika na svom području da bi bili spremni za stručne izazove pred koje ih dovode stalne, brze i velike promjene u pravu i pravnoj praksi,
• omoguće upoznavanje svojih članova i drugih pravnika s pravom koje se primjenjuje na područjima njihova djelovanja

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRAVNIKA U GOSPODARSTVU 10.000 Zagreb, Križanićeva 16/1V (dalje u tekstu: Hrvatski savez udruga), kojeg zastupa predsjednik Saveza akademik Jakša Barbić, s jedne strane

i

Udruženje pravnika u bankarstvu-Udruga pravnika u bankarstvu 71000 Sarajevo, Emerika Bluma 8 (dalje u tekstu: Udruženje/Udruga pravnika), kojeg zastupa predsjednica Upravnog odbora Jadranka Bičakčić, s druge strane

sklopili su dana 15. svibnja 2008. u Opatiji ovaj

SPORAZUM O SURADNJI

Članak 1.

Hrvatski savez udruga i Udruženje/Udruga pravnika poticat će razmjenu iskustava i mišljenja u cilju unapređenja rada i uspješnijeg djelovanja pravnika u oblasti gospodarstva, a naročito bankarstva.

Članak 2.

Hrvatski savez udruga i Udruženje/Udruga pravnika radit će na poboljšanju uzajamnog poznavanja pravnih sustava Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i njihovoj prilagodbi europskom pravu.

Članak 3.

Hrvatski savez udruga i Udruženje/Udruga pravnika surađivat će na području primjene pozitivnog prava i predlaganja da se donesu novi propisi ili izmijene postojeći, prema uvjetima koje će uzajamno utvrditi, u cilju unapređenja pravnih sustava na područjima svog djelovanja naročito u vezi s prilagodbom prava država u kojima djeluju europskoj pravnoj stečevini.

Članak 4.

Sporazum će se ostvarivati organiziranjem zajedničkih savjetovanja, seminara, vođenjem stručnih rasprava na okruglim stolovima i u radionicama, organiziranjem studijskih putovanja, izdavačkom djelatnošću i na svaki drugi način kojim se može postići cilj radi ostvarenja kojeg je sklopljen ovaj sporazum.

Članak 5.

Svaki od oblika suradnje iz članka 4. Sporazuma i uvjeti pod kojima će se ostvariti posebno će se dogovarati ovisno o pojedinačnim i zajedničkim potrebama potpisnika Sporazuma i planovima njihova djelovanja.

Članak 6.

Potpisnici ovog sporazuma izjavljuju da su se za to nadležni organi udruga koje zastupaju suglasili s njegovim potpisivanjem tako da Sporazum stupa na snagu s danom kad je sklopljen.

Članak 7.

Sporazum se može izmijeniti ili dopuniti samo na način kako je sklopljen.

Članak 8.

Sporazum je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 10.

Sporazum je sastavljen u četiri jednakovrijedna primjerka, od kojih svaka strana zadržava po dva.

Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu Predsjednik Saveza Akademik Jakša Barbić	Udruženje/ Udruga pravnika u bankarstvuPredsjednik Upravnog odbora Jadranka Bičakčić

Inicijativa

Mr. sc. Zoran Pičuljan
inicijator osnivanja Zaklade

ZAKLADA „DR. SC. JADRANKO CRNIĆ"
Inicijativa za osnivanje

1. Svrha Zaklade:

Priznanja vrsnim pravnicima za izniman doprinos pravnoj struci i vladavini prava

2. Osnivači Zaklade:

1. Hrvatsko društvo za građanskopravne znanosti i praksu
2. Hrvatska odvjetnička komora
3. Hrvatski savez udruga pravnika u gospodarstvu
4. Institut za javnu upravu
5. Udruga hrvatskih sudaca

3. Podupiratelji Zaklade:

1. Ustavni sud
2. Vrhovni sud
3. - 6. pravni fakulteti u Republici Hrvatskoj
7. Hrvatska javnobilježnička komora (osnivač)
8. Hrvatski institut za ljudska prava
9. Hrvatski crveni križ
10. Družba Braće hrvatskog zmaja

4. Financiranje:

1. Osnivači
2. Podupiratelji Zaklade
3. Trgovačka društva (npr. Adris grupa; Školska knjiga / Novi informator; Ing-Biro)
4. Ustanove, gradovi (npr. Zagreb, Dugo selo, N. Vinodolski...)
5. Ostali donatori u skladu sa statutom Zaklade.

Pismo ministrici Lovrin povodom noveliranja Zakona o parničnom postupku - pravnici zaposleni u pravnim osobama

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PRAVNIKA U GOSPODARSTVU UDRUGA PRAVNIKA U GOSPODARSTVU ZAGREBA Zagreb, Križanićeva 16/IV

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA RH na ruke ministrice gospode Ane Lovrin

Zagreb, 1. svibnja 2008.

Predmet: u povodu noveliranja Zakona o parničnom postupku
- pravnici zaposleni u pravnim osobama

Cijenjena gospođo ministrice,

Pravnici u gospodarstvu već su se javljali Ministarstvu s prijedlogom (molbom) da budu uključeni u rasprave i pripreme zakona koji itekako tangiraju njihov položaj i prava. Činimo to i ovom prilikom. Smatramo da bi takva suradnja bila obostrano (svestrano) korisna, ali do sada nije realizirana.

Ovom prilikom, ad hoc, želimo samo naglasiti neka pitanja našega procesnog položaja, te dati i par konkretnih sugestija u vezi s nacrtom izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku (ZPP) do kojega smo slučajno došli.

1. Ponajprije, povodom recentnih rasprava o zastupanju pred sudovima, usprkos u javnosti neosporenim tvrdnjama o nepostojanju odvjetničkog monopola u zastupanju pred sudom, smatramo da taj monopol ipak postoji. On proizlazi iz odredbe članka 5. Zakona o odvjetništvu, te iz odredbe čl. 89.a ZPP-a (a ta je odredba ušla u Zakon 2003., u vrijeme kada je u Ministarstvu personalno bio jak odvjetnički utjecaj), svakako i iz odredaba Zakona o kaznenom postupku (čl. 62. st. 5.). Prema čl. 89.a ZPP-a, taj monopol, doduše, nije apsolutan. Odredba stavka 2. dopušta i zastupanje poslodavca po zaposleniku. No, takav zastupnik nema nikakva prava na naknadu troškova koje zastupani ima zbog toga, iako poslodavac, dakako, plaća punomoćnika-zaposlenika, pa je značenje odredbe praktički znatno reducirano. To destimulira kvalitetno zastupanje poslodavaca po neodvjetnicima, odnosno destimulira i zapošljavanje pravnika u funkciji procesnog zastupanja. Zatim, dio odredbe članka 89. st. 1. - "Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno..." - ne tangira odvjetnički ekskluzivitet (monopol) u zastupanju (kako se tvrdi), jednostavno stoga što uopće ne uređuje zastupanje, nego tzv. postulacijsku sposobnost. Poduzimajući izravno radnje u postupku stranka ne "zastupa samu sebe", jer je za zastupanje potrebno postojanje najmanje dviju osoba - zastupanoga i zastupnika.

2. Ima rješenja za položaj korporativnih pravnika (kao i rješenja za olakšanje njihova pristupa sudovima u tehničkom smislu - čekanje u redu pred ulazom radi sigurnosne kontrole, organizacija uredovnog vremena u registrima, s privilegijom odvjetnika; o tome smo posebno pisali Ministarstvu). Ako je to potrebno, svi prigovori koji se iznose drugačijem rješenju, mogli bi se izbjeći zajedničkim registriranjem pravnika kvalificiranih za zastupanje u jedinstvenoj organizaciji, komorskoga ili sličnog tipa, po uzoru na rješenja koja postoje u svijetu. Tada bi svi ti pravnici bili podvrgnuti propisanom režimu glede stručnosti i obveze pridržavanja stanovitih pravila ponašanja (kodeksa).

3. Ako bi odredbe sada važećega članka 89.a ZPP-a o zastupanju ostale, smatramo da je sadašnja njihova formulacija nomotehnički neprikladana, a donekle i deklasirajuća (diskriminirajuća), te da bi članak trebalo preformulirati na način:

Članak 89.a

(1) Stranku kao punomoćnik može zastupati:

a) odvjetnik,
b) osoba koja (2. varijanta: pravnik koji...) je s njom u radom odnosu,
c) srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug odnosno s njim izjednačeni,
d) osoba koja je prema odredbama drugog zakona ovlaštena zastupati.

(smatramo nepotrebnim naglašavati a) poslovnu sposobnost i b) nebavljenje nadripisarstvom, jer je to praktički suvišno, a predmet je drugih općih propisa odnosno odredbi, a u kontesktu kojem se nalazi ispada komično - brat zastupa brata kao nadripisar!!, nastranu to što naš Kazneni zakon ima definiciju nadripisarstva jedinstvenu na svijetu.)

4. Predloženi novi članak 91.a (kao članak 8. odnosno 9. Nacrta, ovisno o varijanti), koji uređuje podnošenje revizije, smatramo daljnjim nepotrebnim ustupkom prethodno spomenutom deklasiranju (diskriminaciji), a ujedno je s gledišta svrhe potpuno promašen.
Usputno, i on bi, smatramo, formulacijski (ali ne i sadržajno) korektno trebao glasiti:

"Stranka može izjaviti reviziju samo sama ili preko punomoćnika iz čl.89.a ovoga zakona ako
ona ili punomoćnik ima položen pravosudni ispit.
Reviziju može izjaviti za stranku i Državni odvjetnik koji je zastupa."
(prednosti i veća korektnost ovakve formulacije očigledni su, a ujedno se izbjegava dupliranje izraza "može" i "ovlašten je".)

Međutim, što je mnogo hitnije, smatramo ovakvu redukciju revizijsko-postulacijske sposobnosti potpuno nepotrebnom, nefunkcionalnom, nesvrsishodnom. Usputno, dio predložene odredbe, o promptnom odbacivanju revizije u slučaju propusta prilaganja izvornika ili ovjerovljenog prijepisa potvrde o položenom ispitu, smatramo toliko drastičnom da ugrožava ustavna i konvencijska prava stranke na pristup sudu.

Zašto je redukcija prava na podnošenje revizije nepotrebna, nefunkcionalna, nesvrsishodna?

4.1. Prema već postojećem članku 91. ZPP-a (koji je doduše relikt zaštite društvenoga vlasništva) punomoćnik pravne osobe mora imati položen pravosudni ispit ako vps prelazi 50.000,00 kn;

4.2. Najveći broj revizija dopušta se na bazi visokog vps-a (čl. 382. st. 1. toč. 1. Nacrta);

4.3. Kod revizija prema čl. 382. st. 1. toč. 2., kao i u ostalim slučajevima kada je po važećem ZPP-u ili po Nacrtu dopuštena revizija, suvišno je "štititi" revizijski sud od moguće pretpostavljene nestručnosti podnositelja revizije, jer se radi o specifičnim slučajevima, pa se i pretpostavlja odnosno statistički i očekuje da će se revizija podnijeti putem kvalificirane osobe.

5. Uz predloženu prijelazno/završnu odredbu uz čl. 141. do 143.b Nacrta primjećujemo sljedeće: kao i neki raniji zakoni, i ona distingvira trenutak stupanja na snagu i početak primjene nekih zakonskih odredaba. Udruga je već ukazivala u stručnoj literaturi, a dobila je potvrdu i u Izvješću Ustavnoga suda RH Hrvatskome saboru, o neustavnosti takvog odvajanja početka primjene od stupanja na snagu. Dakle, odredbe za koje se želi odgođena primjena, moraju tada i stupiti na snagu.

6. Uz predloženi članak 433.a ZPP-a (čl. 60. ili 63. Nacrta), - smatramo da Poreznoj upravi treba propisati kratak rok u kojemu mora obaviti (i dostaviti sudu!!) "obračun iz stavka 5.ovoga članka...", pod prijetnjom obveze naknade štete i/ili plaćanja kamata korisniku.

Nadamo se da smo ovim primjedbama pridonijeli svrsi - optimalnom normiranju, u okviru mogućnosti.

Vjerujemo da će Ministarstvo također ocijeniti predloženu suradnju korisnom, a svakako i društvenu potrebu, nužnost, da budemo aktivno prisutni kod reguliranja ovakvih ili sličnih novina.

S poštovanjem

Predsjednik Udruge mr. sc. Miljenko Giunio